Osnovani smo krajem 2008 godine u Zagrebu sa ciljem širenja, promoviranja i vježbanja tradicionalnog japanskog streličarstva (Kyudo).

Praksa nam je omogućiti svakome tko je zainteresiran za ovu ratničku vještinu da proba osjetiti, doživiti, iskusiti tradiciju ove japanske vještine u Zagrebu, u cijeloj Hrvatskoj, pomoći u širenju i razvijanju kyuda u susjednim zemljama i regiji, pružiti informaciju. Njegovati dio Japanske kulture kroz praksu i prezentaciju ove vještine.

Japansko streličarstvo ima jako dugu povijest preko 1000 godina. Kao sve japanske vještine Kyudo je kroz povijest izrastao u ratničku vještinu gdje se pazi na stav, kretanje, način ispucavanja i samo ispucavanje. Protkan je raznim utjecajima raznih religija (Shinto, Konfucionizam, Taoizam, Zen budizam) i kulture gdje se mogu i danas zamijetiti detalji tih utjecaja. Jedan od značajnijih kulturnih tradicija iz tog doba je natjecanje ispucavanje strijela sa konja u galopu (Yabusame) koji se održava i danas u Japanu i njeguje se kao nacionalno blago te se priređuje u svetkovinama posvećeno nekom danu u japanskoj kulturi ili Shinto obredima.

Kyudo je prva vještina japanskih ratnika prije pojave legendarnog japanskog mača sa kojim se u današnje vrijeme asociraju samurai. Ratnik starog Japana prije pojave legendarnog mača je jahao na konju sa velikim lukom i sa njime sijao strah i trepet na bojištu.

Moderni kyudo danas se sastoji od procedure hasetsu  što je osam točaka zatezanja luka i ispucavanja strijele. Za zatezanje luka i  ispucavanje strijele se daje dovoljan period vremena (u prosjeku oko 2 i pol minute). Nastoji se zategnuti i odapeti strijelu na način da se nađe harmonija stava, disanja i što manjeg protoka misli. Da strijela bude odapeta a za to nema određeni trenutak i namjera. Puno ljudi opisuje kyudo kao zazen u pokretu. Treba navesti da se kyudom nikad nije prakticirao zazen već obratno, kyudo se po zazen principima prakticirao uglavnom u zen budističkim hramovima.

Kyudo danas se prakticira u poluotvorenim (nalik tradicionalnim prostorijama) prostorijama – kyudojo, sportskim dvorana,  zatvorenim prostorijama i na otvorenom ako to vremenske prilike dozvoljavaju. Gađa se na 28 metara u metu promjera 36 centimetara koja se nalazi oko 10 cm od nivoa gađanja (podloge na kojoj strijelac stoji).

U kyudu danas postoje natjecanja pod pokroviteljstvom državnih kyudo saveza, Europske kyudo federacije (u Europi) i Internacionalne kyudo federacije (u koju spadaju Europska kyudo federacija, Japanska kyudo federacija i Američka kyudo federacija) gdje se ljudi natječu u stilu gađanja (najbolji prikaz gađanja) i u samom gađanju na metu. Kod samog gađanja u metu se ne gleda i ne boduje pogodak bliže središtu mete već sami pogodak u metu. U slučaju neodlučenog rezultata u finalu tada se pristupa što boljoj preciznosti gađanja u središte mete.Danas u svijetu kyudom se bavi više od pola miliona ljudi a u Europi postoji oko 130 klubova.

Karakteristični detalj za ovo streličarstvo je veliki asimetrični luk koji datira iz 4 stoljeća novog doba tj. prva informacija o takvom asimetričnom luku potiče sa brončanog zvona iz japanske kulture iz tog razdoblja gdje je prikazan strijelac sa jako velikim lukom kojem je hvatište luk niže od sredine luka. Od tog razdoblja luk se nije mijenjao po obliku do današnjih dana samo se promijenio način izrade (serijska proizvodnja) i tehnologija izrade (kombinacija fiberglas-drvo, karbon-drvo, iste kombinacije umjetnih materijala sa bambusom). I danas se izrađuju lukovi od čistog bambusa koji dostižu cijenu od nekoliko tisuća eura a osobe koje izrađuju takve lukove se tretiraju kao nacionalno blago.Danas standardni luk je veličine 221cm, veličina luka varira od visine osobe koja koristi luk, najmanji serijski izrađen luk je 205 cm dok najveći luk može biti do 240cm. Strijele variraju od osobe do osobe ovisno o rasponu ruke od sredine grla do vrha prstiju jedne bočno ispružene ruke (95 – 110cm). Prakticira se u tradicionalnoj odjeći kyudogi (bijela košulja kratkih rukava), hakami (široke šos hlače sa sedam faldi koje predstavljaju 7 samurajskih vrlina) i obuća tabi (platnene papuče).

Sve ostale informacije i detalje o ovoj ratničkoj vještini možete pogledati na stranici Kyudo društva Zagreb.